Geopolitika, sigurnost i ekonomija Zapadnog Balkana — AI analiza i odabrani članci.
Kosovo je pred mogućim prijevremenim izborima nakon neuspjelih pregovora premijera Kurtija i oporbenog čelnika Abdixhikua o izboru predsjednika, što dodatno usporava dijalog sa Srbijom i produbljuje unutarnju političku nesigurnost; u Bosni i Hercegovini otvoreno je pitanje budućnosti Ureda visokog predstavnika nakon očekivanog odlaska Christiana Schmidta poslije općih izbora u listopadu 2026., što bi moglo stvoriti institucionalni vakuum; Crna Gora bilježi značajan napredak u pristupanju EU formiranjem radne skupine za nacrt Ugovora o pristupanju, no istodobno je zaoštrila odnose s Hrvatskom oko komemoracije žrtava Jasenovca. Ključni akteri uključuju kosovsku vladu i oporbu u unutarnjoj blokadi, Europsku komisiju koja upozorava na gubitak sredstava zbog reformskog kašnjenja svih šest zemalja, Srbiju koja nastavlja blokirati povrat katastarskih knjiga Kosovu, te Mađarsku čija promjena vlasti otvara nova pitanja poput moguće ekstradicije Gruevskog i statusa mađarske manjine u Srbiji. Strateški, za EU i NATO je zabrinjavajuće da se istovremeno gomilaju politički zastoji u više zemalja regije, čime se usporava integracijski proces upravo u trenutku kada konkurentski geopolitički utjecaji – uključujući iranske kibernapade na Albaniju i tranziciju vlasti u Mađarskoj – zahtijevaju čvršće euroatlantsko sidrenje Zapadnog Balkana.
Iranski hakeri pokušali su prodati ukradene osobne podatke albanskih građana, što je otkriveno zahvaljujući operaciji FBI-ja u Sjedinjenim Državama. Ključni akteri su hakerska skupina povezana s Iranom, albanske državne institucije čiji su sustavi napadnuti te američki FBI koji je proveo operaciju. Ovaj slučaj ozbiljno dovodi u pitanje kibernetičku sigurnost Albanije i šire regije, upozoravajući balkanske zemlje na ranjivost njihove digitalne infrastrukture pred stranim prijetnjama.
Veleposlanici država članica EU odobrili su osnivanje ad hoc radne skupine za izradu Ugovora o pristupanju Crne Gore Europskoj uniji. Ključni akteri su Vijeće EU-a pod ciparskim predsjedanjem te crnogorske vlasti koje su potvrdile informaciju putem javnog servisa RTCG. Ovo predstavlja konkretan korak prema članstvu Crne Gore u EU-u i šalje pozitivan signal cijelom zapadnom Balkanu da je proširenje i dalje na dnevnom redu Unije.
Spekulira se o odlasku visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta nakon općih izbora u listopadu 2026., čime se otvara pitanje budućnosti Ureda visokog predstavnika (OHR). Schmidt je ključni akter kao trenutni nositelj te funkcije, a rasprava o njegovom nasljedniku usko je povezana s političkim reformama u zemlji. Budućnost OHR-a izravno utječe na stabilnost Bosne i Hercegovine te na njezin europski put, jer ta institucija ostaje jamac provedbe Daytonskog sporazuma.
Nakon uvjerljive izborne pobjede oporbene stranke Tisza 12. travnja, koja je okončala 16-godišnju vladavinu Viktora Orbána, postavlja se pitanje utjecaja na mađarsku zajednicu u Srbiji. Ključni akteri su nova mađarska vlada, stranka Tisza te mađarska manjina u Vojvodini koja je dosad uživala snažnu potporu Budimpešte pod Fideszom. Promjena vlasti u Mađarskoj mogla bi preoblikovati odnose Budimpešte sa Srbijom i utjecati na manjinsku politiku u regiji, što ima šire posljedice za stabilnost zapadnog Balkana.
Europska komisija upozorila je šest zemalja zapadnog Balkana da bi mogle izgubiti više od 700 milijuna eura iz EU-ovog Plana rasta zbog kašnjenja u provedbi reformi. Ključna akterica je europska povjerenica za proširenje Marta Kos, koja je uputila upozorenje vladama regije. Gubitak tih sredstava bio bi ozbiljan udarac za gospodarski razvoj i europsku integraciju cijelog zapadnog Balkana, naglašavajući da bez konkretnih reformi financijska pomoć EU-a ostaje nedostupna.
Izručenje bivšeg makedonskog premijera Nikole Gruevskog iz Mađarske i dalje je pravno blokirano jer formalni mehanizmi za pokretanje postupka trenutno nisu uspostavljeni. Ključni akteri su Gruevski, koji je pobjegao u Mađarsku izbjegavajući zatvorsku kaznu, te prethodna vlada Sjeverne Makedonije koja je podnijela zahtjev za izručenje. Ovaj slučaj ima važne implikacije za vladavinu prava na Balkanu i za odnose između Mađarske i Sjeverne Makedonije, osobito nakon nedavne promjene vlasti u Budimpešti.
Crna Gora planira komemoraciju žrtava koncentracijskog logora Jasenovac iz Drugog svjetskog rata, što je izazvalo oštru kritiku Hrvatske i pogoršanje odnosa između dviju susjednih zemalja. Ključni akteri su vlade Crne Gore i Hrvatske, čiji su odnosi nedavno bili u fazi poboljšanja. Ova napetost prijeti destabilizacijom regionalne suradnje na zapadnom Balkanu i mogla bi usporiti europske integracijske procese obiju država.
Kosovo se kreće prema prijevremenim izborima nakon što su propali pregovori između premijera Albina Kurtija i oporbenog vođe Lumira Abdixhikua o izboru novog predsjednika države. Ključni akteri su Kurti i Abdixhiku, čiji neuspjeh u postizanju dogovora produbljuje političku nestabilnost. Prijevremeni izbori mogli bi odgoditi ključne reforme i dijalog sa Srbijom, što izravno utječe na stabilnost regije i napredak Kosova prema europskim integracijama.