Geopolitika, sigurnost i ekonomija Zapadnog Balkana — AI analiza i odabrani članci.
Regijom istovremeno potresaju masovni antivladini prosvjedi u Srbiji (najveći u desetljećima, uz dokumentirano ometanje satelitske navigacije) i sve nasilniji prosvjedi u Albaniji gdje policija koristi vodene topove protiv demonstranata vezanih uz Kushnerov resort. Ključni akteri su Vučićeva vlast i SNS pod pritiskom oporbe i EU-nastrojenih građana, Ramina vlada suočena s "Flamingo revolucijom" i dezinformacijskim kampanjama, te etničke napetosti oko Republike Srpske (dan žalosti na godišnjicu Oluje) i rušenja srpskih vila kod Gazivode na sjeveru Kosova. Za EU i NATO ovo je strateški važno jer istodobna nestabilnost u više članica/kandidata, uz vanjski utjecaj Mađarske i sporne izjave o etničkom čišćenju, prijeti kredibilitetu procesa proširenja i sigurnosnoj arhitekturi regije.
ECFR-ov podcast raspravlja o najvećem srpskom prosvjednom pokretu u posljednjih nekoliko desetljeća, koji nema jasno definirano vodstvo. Ključni sudionici razgovora su voditeljica Jessica Hendrick te gosti Igor Bandović i Luka Filipović. Tema je važna jer prosvjedi u Srbiji odražavaju širu krizu demokracije i vladavine prava koja je relevantna za stabilnost Balkana i približavanje EU.
Viši sud u Podgorici izrekao je prvostupanjske presude članovima kriminalnog klana Kavač, osudivši ih na visoke zatvorske kazne. Odbjegli vođa Radoje Zvicer dobio je maksimalnih 40 godina, operativac Agencije za nacionalnu sigurnost Petar Lazović 20 godina, a odbjegli policajac Ljubo Milović 19 godina. Presuda je važna jer pokazuje napore Crne Gore u borbi protiv organiziranog kriminala i infiltracije u državne institucije, što je ključno za njezin put prema EU.
Mađarska istražuje dva neograničena zajma u ukupnoj vrijednosti 988 milijuna eura koja su odobrena Sjevernoj Makedoniji preko državne Eximbanke tijekom prethodne vlade Viktora Orbána. Ključni akter je premijer Péter Magyar, koji je najavio istragu o spornom kreditnom aranžmanu. Slučaj je važan jer otkriva moguće netransparentne financijske veze između Mađarske i zapadnobalkanskih zemalja, što izaziva zabrinutost oko upravljanja javnim sredstvima u kontekstu EU.
Podaci koje je prikupio BIRN pokazuju da su stotine lažnih računa na društvenim mrežama stvorene kako bi promovirale vladin narativ i diskreditirale prosvjednike tijekom takozvane Flamingo revolucije u Albaniji. Ključni akter je premijer Edi Rama, koji je algoritme društvenih mreža okrivio za poticanje prosvjeda. Ovo je važno jer otkriva manipulaciju digitalnim prostorom i dezinformacijske kampanje koje ugrožavaju demokratske procese u zemlji kandidatkinji za EU.
BIRN je dokumentirao najmanje 25 incidenata ometanja satelitske navigacije nad Srbijom u posljednje četiri godine, ponekad u vrijeme velikih antivladinih prosvjeda. Iako počinitelj nije jasno identificiran, ometanje utječe na osjetljive podatke o pozicioniranju zrakoplova i drugih letjelica. Slučaj je važan jer ukazuje na sigurnosne rizike i moguću državnu kontrolu tehnologije koja može ugroziti civilni zračni promet i slobode građana na Balkanu.
Sukob između prosvjednika i policije izbio je ispred albanskog parlamenta dok su se zastupnici okupljali na posljednjoj sjednici prije ljetne stanke. Ključni akteri su antivladini demonstranti i policijske snage, u kontekstu svakodnevnih prosvjeda u Albaniji. Događaj je važan jer pokazuje rastuće političke tenzije u zemlji kandidatkinji za EU i izaziva pitanja o stabilnosti demokratskih institucija na Balkanu.
Srpska ministrica javne uprave Snežana Paunović izjavila je da bi, da je bila na Miloševićevu mjestu, "etnički očistila Kosovo", no gotovo dva tjedna kasnije nije uslijedila nikakva ozbiljna reakcija ni sankcija. Ključni akteri su ministrica Paunović i predsjednik Vučić, čija vlada tolerira ovakve izjave. Slučaj je važan jer otkriva zabrinjavajuću retoriku unutar srpske vlasti koja podriva regionalno pomirenje i odnose sa susjedima te ugrožava europski put Srbije.
Rušenje vila u vlasništvu lokalnih Srba u blizini jezera Gazivode/Ujman na sjeveru Kosova izazvalo je snažne diplomatske reakcije međunarodnih misija. Ključni akteri su kosovske vlasti, koje tvrde da su kuće nezakonito izgrađene, te međunarodne misije koje osuđuju rušenje. Događaj je važan jer produbljuje napetosti između Prištine i srpske zajednice te otežava normalizaciju odnosa Kosova i Srbije, što je ključan uvjet za njihovo približavanje EU.