Rusija

Sigurnosna situacija u ruskoj regiji ostaje visoko napeta i obilježena aktivnim ratom protiv Ukrajine bez naznaka deeskalacije. U utorak 8. rujna 2026. Rusija je, neposredno nakon odlaska Trumpovih izaslanika iz Moskve, pokrenula masovni napad dronovima i projektilima na Kijev, čime je prekinula kratku stanku vezanu uz diplomatski posjet. Paralelno, Ukrajina intenzivira duboke udare na rusku energetsku infrastrukturu — u Sočiju je ponovno izbio požar u skladištu nafte, samo dane nakon prethodnog napada, što potvrđuje sustavnu kampanju ciljanja ruskih rafinerija i logističkih čvorišta. Dinamika udara i protuudara ukazuje na produljeni rat iscrpljivanja bez izgleda za skoro primirje.

Ključni akteri ostaju predsjednik Vladimir Putin i ruski vojni aparat, s jedne strane, te ukrajinske snage koje pomiču bojište dubinskim napadima, s druge. Strateški se izdvaja produbljivanje savezništva sa Sjevernom Korejom: sporazum o strateškom partnerstvu Putina i Kim Jong Una iz lipnja 2024. rezultirao je slanjem tisuća sjevernokorejskih vojnika u Kursku oblast, a najnoviji izvještaji o "spajanju granice" signaliziraju daljnju institucionalizaciju te vojne suradnje. Zabrinjava i upozorenje bivšeg britanskog zastupnika i vojnog veterana Boba Seelyja da bi Rusija mogla izvesti napad kalibriran ispod praga aktiviranja članka 5 NATO-a protiv europske velesile, čime bi testirala koheziju Saveza bez izazivanja automatskog kolektivnog odgovora.

Ekonomska dimenzija koncentrirana je oko energetskog sektora, koji je istovremeno glavni izvor ruskih prihoda i primarna meta ukrajinskih udara. Ponovljeni napadi na skladišta nafte (Soči) i rafinerijsku infrastrukturu izravno pogađaju izvozne kapacitete i mogu podići pritisak na globalna tržišta nafte te povećati domaće logističke troškove. Zapadne sankcije i dalje ograničavaju ruski pristup tehnologiji i financijama, dok Moskva sve više ovisi o partnerima poput Sjeverne Koreje za streljivo i ljudstvo, čime se rat pretvara u produljenu utrku resursa.

Pokretači događanja strukturni su i neposredni. Strukturno, riječ je o ruskoj strateškoj namjeri da revidira sigurnosnu arhitekturu Europe i spriječi zapadnu integraciju Ukrajine. Neposredni okidač trenutne eskalacije jest kolaps diplomatskog kanala — masovni napad na Kijev uslijedio je odmah nakon odlaska američkih pregovarača, što sugerira da Moskva pregovore koristi taktički, a ne kao put prema primirju. Dodatni destabilizirajući čimbenik je unutarnjopolitička dinamika u Njemačkoj: pobjeda proruske, krajnje desne AfD-a u Saskoj-Anhaltu (izbori početkom rujna 2026.) i priznanje kancelara Friedricha Merza da je CDU "uzdrman do temelja" ukazuju na potencijalno slabljenje europske jedinstvene potpore Ukrajini, što Moskva može iskoristiti za politički pritisak i produbljivanje podjela unutar EU-a i NATO-a.