Balkan

Trenutna sigurnosna situacija u regiji obilježena je oštrom eskalacijom retorike i simboličkih provokacija. Središnji okidač je sprovod ratnog zločinca Ratka Mladića, u čijoj je organizaciji, prema izjavama samog predsjednika Aleksandra Vučića (RTS, 8. rujna 2026.), sudjelovala srbijanska država. Vučić je reakcije iz Hrvatske, BiH, Crne Gore i s Kosova opisao kao "histeričnu lavinu napada", čime je institucionalizirao povijesni revizionizam kao državnu politiku. Analitičar Denis Avdagić upozorava da je situacija po stabilnost BiH i Kosova opasnija nego devedesetih, prije svega zbog izostanka jasne i vrijednosno utemeljene reakcije EU. Paralelno, u Albaniji su prosvjedi protiv razvojnog projekta povezanog s Jaredom Kushnerom nakon 100 dana prerasli u nasilje ispred parlamenta (8. rujna), što dodatno opterećuje regionalnu stabilnost.

Ključni akteri uključuju predsjednika Vučića i njegovu stranku SNS, koji ide u izvanredne izbore 25. listopada kao nositelj liste i kandidat za premijera — potez kojim nastoji konsolidirati vlast usred domaćih pritisaka. Na drugoj strani su hrvatski akteri poput europarlamentarca i izvjestitelja EP-a za Srbiju Tonina Picule, koji traži temeljitu promjenu politike EU prema Beogradu, te Igora Peternela koji zahtijeva zabranu ulaska u EU patrijarhu Porfiriju. Institucije EU izložene su kritici zbog pasivnosti. U pozadini je i Srpska pravoslavna crkva kao akter identitetske mobilizacije, dok širi geopolitički kontekst uključuje ruski utjecaj kroz naklonjene političke aktere u regiji (spomen AfD-ove pro-ruske pozicije ilustrira širi trend).

Ekonomska dimenzija u ovom ciklusu izvještaja je sekundarna, ali prisutna kroz nekoliko kanala: zahtjevi za restriktivnim mjerama EU (zabrane ulaska pojedincima), pitanje uvjetovanja pristupnih fondova Srbiji zbog revizionizma, te sigurnosno-infrastrukturni rizici. Projekt CYSCROMS za kibernetičku zaštitu hrvatskih morskih luka signalizira svijest o ranjivosti kritične pomorske i logističke infrastrukture, što ima izravne trgovinske implikacije za jadranske trgovinske tokove. Nasilje oko investicije povezane s Kushnerom u Albaniji pokazuje kako strani kapital i politički povezani projekti mogu postati destabilizirajući čimbenik.

Pokretači događanja su duboko strukturni: neriješeno nasljeđe ratova 1990-ih, natjecateljski nacionalizmi, sporost EU integracija te instrumentalizacija povijesti za unutarnju političku mobilizaciju. Neposredni okidač je državno sponzoriran sprovod Mladića, koji je eksplicitno normalizirao ratni revizionizam i izazvao lančane reakcije u susjedstvu. Izvanredni izbori u Srbiji dodatno pojačavaju poticaj Beogradu na eskalaciju retorike radi mobilizacije nacionalističke baze, dok istovremeno percipirana šutnja Bruxellesa ohrabruje daljnje provokacije prema BiH i Kosovu.